Napustio nas je Veselko Koroman, jedan od najznačajnijih hrvatskih i bh. pisaca

08/01/2025 Ivana

U 91. godini života preminuo je hrvatski književnik Veselko Koroman, jedan od najznačajnijih hrvatskih i bosanskohercegovačkih pisaca 20. stoljeća, rođeni Ljubušak.

Njegovi romani, poezija i eseji obilježili su hrvatsku književnost. Koroman je bio prepoznatljiv po svom jedinstvenom stilu, dubokom promišljanju o egzistencijalnim pitanjima i snažnom osjećaju za zavičaj. Njegova djela su prevedena na brojne svjetske jezike, a među najpoznatijima se ističu romani “Mihovil” i “Crne naranče”. Koroman je dobitnik brojnih nagrada i priznanja, a njegovo književno djelo predstavlja neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti.

Koroman je rođen 7. travnja 1934. u Radišićima. Osnovnu školu završio je u obližnjem Ljubuškom, a srednju u Mostaru. Studirao je književnosti filozofiju u Sarajevu na Filozofskom fakultetu. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor, uređivao je časopis Život od 1969. do 1972. godine. Od 1995. do 1998. mostarskog tromjesečnika za kulturu, književnosti društvovne teme Osvit, zrcalnoga medija Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Istom je listu bio na čelu uredničkog vijeća do 17. siječnja 2007. Potpisnik je Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku od 28. siječnja 1971. godine.

Pisao je pjesme, romane, pripovijetke, eseje, putopise, književnu kritiku i sastavljao antologije. Pisao je refleksivne pjesme, jezgrovita, katkad hermetična izraza (zaokupljen egzistencijalnom problematikom, prirodom i zavičajem: Grad prema sjeveru, 1957; Crne naranče, 1965; Knjiga svanuća, 1967; Svjetiljka od trnja, 1971; Sjaj i rana, 1975; Na tom svijetu, 1977; Dok vlada prah, 1986; Na dan svega, 1997; Sok od velebilja, 2001; Stariji od vremena, 2008. i dr.), pjesničke proze (Zemljom, snovi, 1987), književne kritike, eseje, putopise (Pogled iz zrcala, 1974; Svijet ili dvije polovice, 1979; Potraga za cjelinom, 1996). Objavio je i autobiografski roman Mihovil (1983). Bavio se istraživanjem hrvatske književne baštine u BiH (antologije Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas, 1995; Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas, 1996; Hrvatska drama Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas, 2007). Dobitnik je Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus (1997). Član je Društva hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Udruženja pisaca u BiH, kao i hrvatskog i bosanskohercegovačkog PEN-centra. Na jubilarnoj 25. svehrvatskoj jezično-pjesničkoj smotri Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču okrunjen je maslinovim vijencem 7. VIII. 2015. i tako je postao poeta oliveatus, s pločom od bračkoga mramora, na kojoj su urezani njegovi stihovi, podignutoj na Zidu od poezije središnjega mjesnoga trga. Ovjenčao ga je utemeljitelj dr. Drago Štambuk, a u jednoglasnoj odluci s njime sudjelovali su akademici i raniji ovjenčanici Luko Paljetak i Tonko Maroević.

Vecernji.ba/ljportal

Total Views: 522 ,