ZABRANA DRUŠTVENIH MREŽA ZA MLAĐE OD 16 Pitali smo stručnjakinju treba li to napraviti i u Hercegovini
Djeci i mladima na Floridi ispod 16 godina bit će zabranjene društvene mreže bez obzira na odobrenje roditelja, a sve po nacrtu zakona koji je tamošnji zastupnički dom usvojio ovu srijedu. Iako još nije jasno koje će to društvene mreže biti zabranjene mlađima od 16 godina, može se ipak reći kako je riječ o onima koje prate aktivnost korisnika, dopuštaju djeci učitavanje materijala i interakciju s drugima te koriste značajke koje izazivaju ovisnost osmišljene da izazovu pretjeranu ili kompulzivnu upotrebu.
Prekomjerna upotreba mobitela, odnosno ekrana globalni je problem. Edukantica obiteljsko-sustavne psihoterapije Kristina Paponja ističe kako je i u Hercegovini itekako vidljiv porast djece koja prekomjerno koriste ekrane.
“Jasno je koliko korištenje, odnosno prekomjerno korištenje interneta, društvenih mreža i utjecaj ekrana ima negativne posljedice na mentalno zdravlje kod djece i mladih. Iz svoje prakse mogu reći da je sve više djece koja su prekomjerno na mobitelu, vremenski četiri ili pet sati dnevno. Oni imaju pristup svim društvenim mrežama, svim mogućim aplikacijama, a sve bez nadzora mobitela. Isto tako su vidljive posljedice od nedostatka sna, pospanosti, smanjenje zainteresiranosti. Također vidljiva je iskrivljenost kralježnice, pogrbljeno držanje tijela. Oni nisu motivirani, pasivni su”, ističe Paponja.
Kada je riječ o zabrani korištenja mreža, ona smatra kako to baš i nije rješenje.
“Pitam se je li sama zabrana, odnosno zakon o zabrani korištenja interneta može dovesti do pozitivnih posljednica. Kada su u pitanju društvene mreže, one su vezane uz odgojnu komponentu i nisam sigurna da i tu zabrane pozitivno djeluju na djecu. Kako će onda oni imati povratnu informaciju o našem društvu. Mišljenja sam da mi svi možemo raditi promjene. Te promjene kreću od nas samih, odnosno pojedinaca u obitelji. Mi kao roditelji možemo puno toga učiniti.
Paponja daje i savjete roditeljima kako se boriti s ovim problemom.
“Postoje brojne aplikacije koje nam u tome mogu pomoći. Prva poželjna promjena po meni bi bila da pratimo što nam djeca koriste i uvodimo im vremensko ograničenje korištenja mobitela, odnosno ekrana. Jasno je da trebamo raditi zabrane pristupa nekim društvenim mrežama, ali mislim da rješenje ovog globalnog problema nije u postavljanju zabrana. Ovo je velik je problem u društvu i potrebno ga je rješavati na više razina”.
I roditelje kaže treba više educirati.
“Potrebno nam je više edukacija na obrazovnom planu. Isto tako potrebno je što više uključiti roditelje jer oni nisu informirani što im djeca rade na mobitelima u ovom suvremenom životu i pretjerano užurbanom životnom stilu te jednostavno ne stižu pratiti sve što njihova djeca rade. Ponavljam, prevencija, ograničenje i praćenje sigurno bi dovelo do nekih promjena“, rekla je za Hercegovina.info edukantica obiteljsko-sustavne psihoterapije Kristina Paponja.
Republikanski zastupnik Tyler Sirois, koji stoji iza zakona koji se sprema na Floridi istaknuo je kako je poslovni model internetskih platformi iskorištavanje djetinjstva odrastanja djece kako bi ih “držali zakačenima” pomoću dopaminskih udara koje određena platforma daje djeci sa svakom automatskom reprodukcijom, sa svakim lajkom, sa svakom ”push” obavijesti.
