{"id":715,"date":"2025-01-08T12:00:29","date_gmt":"2025-01-08T11:00:29","guid":{"rendered":"https:\/\/radisici.ba\/?p=715"},"modified":"2025-01-08T12:00:29","modified_gmt":"2025-01-08T11:00:29","slug":"napustio-nas-je-veselko-koroman-jedan-od-najznacajnijih-hrvatskih-i-bh-pisaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radisici.ba\/?p=715","title":{"rendered":"Napustio nas je Veselko Koroman, jedan od najzna\u010dajnijih hrvatskih i bh. pisaca"},"content":{"rendered":"<p>U 91. godini \u017eivota preminuo je hrvatski knji\u017eevnik\u00a0<strong>Veselko Koroman<\/strong>, jedan od najzna\u010dajnijih hrvatskih i bosanskohercegova\u010dkih pisaca\u00a0<strong>20. stolje\u0107a<\/strong>, ro\u0111eni\u00a0<strong>Ljubu\u0161ak<\/strong>.<\/p>\n<p>Njegovi romani, poezija i eseji obilje\u017eili su\u00a0<strong>hrvatsku knji\u017eevnost<\/strong>. Koroman je bio prepoznatljiv po svom jedinstvenom stilu, dubokom\u00a0<strong>promi\u0161ljanju\u00a0<\/strong>o egzistencijalnim pitanjima i sna\u017enom osje\u0107aju za\u00a0<strong>zavi\u010daj<\/strong>. Njegova djela su prevedena na brojne svjetske jezike, a me\u0111u najpoznatijima se isti\u010du romani\u00a0<strong>\u201cMihovil\u201d i \u201cCrne naran\u010de\u201d.<\/strong> Koroman je dobitnik brojnih nagrada i priznanja, a njegovo knji\u017eevno djelo predstavlja neizbrisiv trag u hrvatskoj knji\u017eevnosti.<\/p>\n<div class=\"js-linkerInArticle\" data-linker-position=\"2\">\n<div id=\"lwdgt-7182\" class=\"lwdgt\" data-wid=\"143\">\n<div>Koroman je ro\u0111en 7. travnja 1934. u Radi\u0161i\u0107ima. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u obli\u017enjem Ljubu\u0161kom, a srednju u Mostaru. Studirao je knji\u017eevnosti filozofiju u Sarajevu na Filozofskom fakultetu. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor, ure\u0111ivao je \u010dasopis \u017divot od 1969. do 1972. godine. Od 1995. do 1998. mostarskog tromjese\u010dnika za kulturu, knji\u017eevnosti dru\u0161tvovne teme Osvit, zrcalnoga medija Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne. Istom je listu bio na \u010delu uredni\u010dkog vije\u0107a do 17. sije\u010dnja 2007. Potpisnik je Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku od 28. sije\u010dnja 1971. godine.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pisao je\u00a0pjesme, romane, pripovijetke, eseje, putopise, knji\u017eevnu kritiku i sastavljao antologije. Pisao je refleksivne pjesme, jezgrovita, katkad hermeti\u010dna izraza (zaokupljen egzistencijalnom problematikom, prirodom i zavi\u010dajem: Grad prema sjeveru, 1957; Crne naran\u010de, 1965; Knjiga svanu\u0107a, 1967; Svjetiljka od trnja, 1971; Sjaj i rana, 1975; Na tom svijetu, 1977; Dok vlada prah, 1986; Na dan svega, 1997; Sok od velebilja, 2001; Stariji od vremena, 2008. i dr.), pjesni\u010dke proze (Zemljom, snovi, 1987), knji\u017eevne kritike, eseje, putopise (Pogled iz zrcala, 1974; Svijet ili dvije polovice, 1979; Potraga za cjelinom, 1996). Objavio je i autobiografski roman Mihovil (1983). Bavio se istra\u017eivanjem hrvatske knji\u017eevne ba\u0161tine u BiH (antologije Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovi\u0107a do danas, 1995; Hrvatsko pjesni\u0161tvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovi\u0107a do danas, 1996; Hrvatska drama Bosne i Hercegovine od Matije Divkovi\u0107a do danas, 2007).\u00a0 Dobitnik je Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesni\u010dki opus (1997). \u010clan je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika, Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne, Udru\u017eenja pisaca u BiH, kao i hrvatskog i bosanskohercegova\u010dkog PEN-centra. Na jubilarnoj 25. svehrvatskoj jezi\u010dno-pjesni\u010dkoj smotri Croatia rediviva \u010da-kaj-\u0161to u Selcima na otoku Bra\u010du okrunjen je maslinovim vijencem 7. VIII. 2015. i tako je postao poeta oliveatus, s plo\u010dom od bra\u010dkoga mramora, na kojoj su urezani njegovi stihovi, podignutoj na Zidu od poezije sredi\u0161njega mjesnoga trga. Ovjen\u010dao ga je utemeljitelj dr. Drago \u0160tambuk, a u jednoglasnoj odluci s njime sudjelovali su akademici i raniji ovjen\u010danici Luko Paljetak i Tonko Maroevi\u0107.<\/p>\n<p>Vecernji.ba\/ljportal<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U 91. godini \u017eivota preminuo je hrvatski knji\u017eevnik\u00a0Veselko Koroman, jedan od najzna\u010dajnijih hrvatskih i bosanskohercegova\u010dkih pisaca\u00a020. stolje\u0107a, ro\u0111eni\u00a0Ljubu\u0161ak. Njegovi romani,<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":716,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-715","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-radisici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/715","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=715"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/715\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":717,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/715\/revisions\/717"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}