{"id":47,"date":"2024-01-07T15:40:27","date_gmt":"2024-01-07T14:40:27","guid":{"rendered":"https:\/\/radisici.ba\/?p=47"},"modified":"2024-01-09T22:54:00","modified_gmt":"2024-01-09T21:54:00","slug":"zanimljivosti-test","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radisici.ba\/?p=47","title":{"rendered":"Hercegova\u010dki suhozidi bezvremenski \u010duvari posjeda, dvori\u0161ta, ograda\u2026"},"content":{"rendered":"\r\n

Mada je granice juga Hercegovine te\u0161ko precizno odrediti, obi\u010dno se pod tim podru\u010djem podrazumijeva sliv rijeka Trebi\u017eata na zapadu, Bregave i Trebi\u0161njice na istoku, odnosno prostor od Pe\u0107 Mlina (op\u0107ina Grude) preko Dubrava i Trebinjske \u0160ume, do Glavske (op\u0107ina Ravno), na domak Konavala.<\/p>\r\n

Specifi\u010dne bilje vrste<\/strong><\/p>\r\n

To je podru\u010dje specifi\u010dnog mediteranskog klimata na kojem uspijevaju smokve, \u0161ipci, loza, bademi, u novije vrijeme i masline, da druge specifi\u010dne biljne vrste za to podru\u010dje ne spominjemo. Taj prostori ima svoje posebnosti, a jedna od njih su kameni zidovi \u2013 suhozidi (narodski suvozidi ili duvarovi), kojima se ome\u0111uju, dvori\u0161ta, vrtovi, njive, pa\u0161njaci, posjedi s niskom kra\u0161kom \u0161umom tzv. ograde i sli\u010dno.<\/p>\r\n

Prekrasni suhozid oko imanja na Bobanima<\/strong><\/p>\r\n

Na jugu Hercegovine nije bilo valjanog drveta za podizanje drvenih kako Slavonci i Bunjevci ka\u017eu \u201etaraba\u201c oko ku\u0107a i posjeda, nego su za to slu\u017eili suhozidi tj. kameni zidovi bez vezivnog sredstva. Oko dvori\u0161ta pravili su se od finije klesanog kamena, dok se za pregrade posjeda, dalje od ku\u0107a, koristio poluobra\u0111eni kamen, naj\u010de\u0161\u0107e va\u0111en, odnosno kopan ili odlaman od kamenih gromada, na licu mjesta. Pravili su se dvostruki i jednostruki zidovi. Dvostruki zidovi, podrazumijevali su zidanje s obje strane, obi\u010dno su u temelju bili \u0161iri, 60 do 80 centimetara, a su\u017eavali se prema vrhu. Visina je zavisila od koli\u010dine kamena i potrebe. Ako je rije\u010d o suhozidima oko obradivog zemlji\u0161ta bili su vi\u0161i od zidova koji su ujedno bili me\u0111e, odnosno granice izme\u0111u posjeda. Dalje, ako su se na nekom prostoru prete\u017eito uzgajale koze zidovi su morali biti vi\u0161i i do 170 centimetara, dok je za podru\u010dja s razvijenijim ov\u010darstvom i(li) govedarstvom bilo dovoljno 120 \u2013 140 centimetara.<\/p>\r\n

Dra\u010da i vr\u0161ne plo\u010de oja\u010davaju ulogu suhozida<\/strong><\/p>\r\n

Sam zid naj\u010de\u0161\u0107e nije bio dovoljan za vi\u0161e gladnu nego situ stoku koja je pasla po tim travom pa i grmom siroma\u0161nim kra\u0161kim tlima, zbog toga su na jugozapadu Hercegovine poja\u010davani ogradom od dra\u010de, koja se slagala po vrhu zida. Takve suhozide izbjegavale su i najnemirnije koze, dok ovce na preskakanju takvih prepreka nisu niti pomi\u0161ljale. Jedini problem tih bedema bio je ograni\u010deni vijek trajanja dra\u010de, koja se nakon dvije, tri ili koju godinu vi\u0161e, morala obnavljati novom. Me\u0111utim, na jugoistoku Hercegovine, podru\u010dje visoravni Beleni\u0107a, a posebice Bobana u op\u0107ini Ravno, gdje je dra\u010da rijetkost, uo\u010dili smo posebnu za\u0161titu od nemirne stoke. Ovdje su sto\u010dari, a manje-vi\u0161e to su bili svi stanovnici nekada relativno gusto naseljenih prostora, primjenjivali na\u010din gradnje s isturenim vr\u0161nim po mogu\u0107nosti plo\u010dastim kamenjem. Zidovi na tom podru\u010dju koje je kamenitije, od ostalih dijelova juga Hercegovine, su vi\u0161i, \u010dak i od 1,7 metara. Vr\u0161ni uglavnom plo\u010dasti kamen uz to \u0161to je poja\u010davao \u010dvrstinu, a time i dugovje\u010dnost zida isturani su petnaestak centimetara vani, kako bi i nemirnoj stoci bili nepremostiva prepreka. Prednost takvih bedema je da su bili trajni.<\/p>\r\n

\"\"
Suhozidi kao me\u0111e izme\u0111u imanja u Goroga\u0161ama, op\u0107ina Ravno<\/figcaption><\/figure>\r\n
\r\n
\u00a0<\/div>\r\n
\u00a0<\/div>\r\n
Elem, svega toga ima u mediteranskom dijelu Hercegovine, a zadnjih godina imali smo prilike vidjeti nove suhozide utvr\u0111ene dra\u010dom na podru\u010dju Jasenice, kod \u010capljine, dok na podru\u010dju rijetko naseljenih Bobana u op\u0107ini Ravno suhozida s isturenim vr\u0161nim plo\u010dama ima na pretek. Treba napomenuti da su ti suhozidi bili prakti\u010dniji od onih oja\u010danih dra\u010dom, jer su bili dugovje\u010dni, dok im je mana bila sporija gradnja, za takve zidove trebalo je vremena ne samo za zidanje nego i za pronalazak vr\u0161nih plo\u010da.<\/div>\r\n
\u00a0<\/div>\r\n<\/div>\r\n
\"\"
Suhozid u Bobanima, preko kojega zbog izba\u010denog vr\u0161nog kamena nisu mogle ni koze<\/figcaption><\/figure>\r\n

Uz dvostruke pravili su se i jednostruki suhozidi. Za te suhozide trebalo je vi\u0161e umije\u0107a, jer je s jednim redom kamenja valjalo posti\u0107i stati\u010dku stabilnost, odnosno u\u010diniti ga trajnim. Jednostruki zidovi su se pravili ako su to prilike dozvoljavale, od krupnijeg i to neobra\u0111enog kamenja. Da je i za to bilo vje\u0161tih majstora svjedo\u010di jo\u0161 po koji stameni jednostruki suhozid koji se mo\u017ee sresti na prostorima mediteranske Hercegovine.<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

Hrvatska, Francuska, Italija, \u0160panjolska, \u0160vicarska<\/strong><\/p>\r\n

Da sve spomenuto \u0161to oslikava na\u0161u ne tako davnu pro\u0161lost, ne bi bilo \u017eargonski kazano \u0161uplja pri\u010da, isti\u010demo da u nizu zemalja suhozidi imaju tretman tradicijske graditeljske ba\u0161tine. Primjerice susjedna Republika Hrvatska je 2013. godine zakonski za\u0161titila suhozid i tehniku njegove gradnje. Pet godina poslije 2018. godine Hrvatska je uspjela suhozid svrstati u UNESCO-vu nematerijalnu svjetsku ba\u0161tinu! Uz Hrvatsku suhozid u toj kategoriji imaju \u2013 Francuska, Italija, \u0160panjolska, Cipar, Gr\u010dka, Slovenija, pa \u010dak i \u0160vicarska. U Bosni i Hercegovini se o ne\u010dem sli\u010dnom i ne razmi\u0161lja, naprotiv, brojni suhozidi su stradali u doba smiljomanije, a jo\u0161 ve\u0107a prijetnja postaje im aktualna \u201epanelizacije\u201c juga Hercegovine.<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

\"\"
Novi duvar na Jasenici kod \u010capljine, oja\u010dan dra\u010dom<\/figcaption><\/figure>\r\n

Tekst i foto: Du\u0161an Musa \/hercegovinausliciirijeci.blogspot.com<\/span><\/h1>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mada je granice juga Hercegovine te\u0161ko precizno odrediti, obi\u010dno se pod tim podru\u010djem podrazumijeva sliv rijeka Trebi\u017eata na zapadu, Bregave<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":72,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-47","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":154,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47\/revisions\/154"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/72"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}