{"id":458,"date":"2024-02-21T20:33:43","date_gmt":"2024-02-21T19:33:43","guid":{"rendered":"https:\/\/radisici.ba\/?p=458"},"modified":"2024-02-21T20:33:43","modified_gmt":"2024-02-21T19:33:43","slug":"inflacija-znacajno-pala-ali-gotovo-sve-prehrambene-artikle-placamo-znatno-vise-nego-prosle-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radisici.ba\/?p=458","title":{"rendered":"Inflacija zna\u010dajno pala, ali gotovo sve prehrambene artikle pla\u0107amo znatno vi\u0161e nego pro\u0161le godine"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Tro\u0161kovi \u017eivota gra\u0111ana BiH u posljednjih nekoliko godina ve\u0107i su za 50 posto, a posebno zabrinjava trend poskupljenja osnovnih \u017eivotnih namirnica<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n

Sindikalna potro\u0161a\u010dka ko\u0161arica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izra\u010dunao za sije\u010danj ove godine ko\u0161ta 2895 KM. Prosje\u010dna pla\u0107a ispla\u0107ena u Federaciji BiH za sije\u010danj 2023. iznosila je 1310 KM, podatak je Federalnog zavoda za statistiku. Minimalna pla\u0107a, prema odluci Vlade FBiH, je 619 KM, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH<\/strong><\/em>.<\/p>\n

Pokrivenost sindikalne potro\u0161a\u010dke ko\u0161arice prosje\u010dnom pla\u0107om je 45,25 posto. Pokrivenost sindikalne potro\u0161a\u010dke ko\u0161arice minimalnom pla\u0107om je 21,38%. Prehrana \u010dini 44,42 posto udjela u sindikalnoj potro\u0161a\u010dkoj ko\u0161arici. Gra\u0111anima cijene hrane predstavljaju najve\u0107u brigu, a za nju je pro\u0161log mjeseca trebalo izdvojiti 1286 KM. Inflacija je u BiH u 2023., u odnosu na prethodnu godinu, pala s 14 na 6,1%, ali, na\u017ealost, cijene hrane ne prestaju rasti.<\/p>\n

Usporedba cijena<\/strong><\/em><\/p>\n

Tro\u0161kovi \u017eivota gra\u0111ana BiH u posljednjih nekoliko godina ve\u0107i su za 50 posto, a posebno zabrinjava trend poskupljenja osnovnih \u017eivotnih namirnica. U srpnju 2019. godine potro\u0161a\u010dka ko\u0161arica bila je ispod 2000 KM, a sada je 2895 KM. U BiH su proteklih godina najvi\u0161e rasle cijene hrane, pi\u0107a, stanovanja, elektri\u010dne energije, plina i drugih energenata. Centralna banka predvi\u0111a pad inflacije i preliminarno procjenjuje da bi u prvom tromjese\u010dju ove godine trebala iznositi dva posto. Globalne cijene hrane nastavljaju silaznu putanju. Tako su i u prethodnom mjesecu ni\u017ee za jedan posto. Takvom trendu najvi\u0161e je doprinio pad cijena \u017eitarica i mesa, a FAO indeks cijena hrane za 10,4% je ni\u017ei u odnosu na sije\u010danj pro\u0161le godine. Op\u0107enito, cijene hrane na svjetskoj razini u protekloj su godini pale za 13,7% u odnosu na 2022. I u BiH su veleprodajne cijene hrane ni\u017ee nego lani, ali dok su pojedini proizvodi pojeftinili zna\u010dajno, njihove cijene u trgovinama uglavnom rastu. Vidljivo je to u usporedbi prosje\u010dnih cijena hrane u Federaciji BiH iz velja\u010de pro\u0161le godine s trenuta\u010dnim. Tako je lani u velja\u010di prosje\u010dna cijena ri\u017ee bila 4,69 KM, a sada je 5,45 KM. Istina, tu je i ona dugog zrna od 800 grama po famoznoj “zaklju\u010danoj cijeni” od 2,10 KM koju uglavnom, kako trgovci ka\u017eu, rijetko tko kupuje. Litra ulja je lani u prosjeku ko\u0161tala 3,89 KM, a njegova trenuta\u010dna cijena kre\u0107e se od 2,45 do 3,95 KM. Kilogram kruha u prosjeku je lani ko\u0161tao 3,78 KM, a sada je 3,56 KM. June\u0107e meso od buta definitivno je skuplje u odnosu na lani, kada je kilogram ko\u0161tao oko 18,70 KM, a sada je gotovo 21 KM. Kilogram svje\u017ee piletine lani je ko\u0161tao 6,18 KM, a njegova trenuta\u010dna cijena kre\u0107e se od 6,50 do 9,65 KM. Litra najjeftinijeg mlijeka sada je 2,10 KM, me\u0111utim, cijena ovog proizvoda ide i do gotovo 3 KM, dok je lani u prosjeku iznosila 2,60 KM. Kilogram tvrdog sira, edamer, trapist i gauda, u prosjeku se kre\u0107e oko 22 KM, a lani je bio 17,61 KM. Prosje\u010dna cijena jaja po komadu, L klase, sada se kre\u0107e oko 0,60 KM, a pro\u0161le godine je bila 0,40 KM. Mljevena kava i dalje dr\u017ei visoku cijenu, izme\u0111u 18 i 20 KM po kilogramu, dok je lani u prosjeku njezina cijena bila 17,55 KM. Sko\u010dila je i cijena kuhinjske soli s lanjskih 1,27 na 1,40 KM. Cijena \u0161e\u0107era po kilogramu ko\u0161ta 2,10 KM, koliko je “zaklju\u010dana cijena” tog proizvoda. Me\u0111utim, te cijene \u0107e biti na snazi jo\u0161 to\u010dno mjesec dana.<\/p>\n

Jedva pre\u017eivljavaju<\/strong><\/em><\/p>\n

Tako\u0111er, i kilogram krumpira ima vi\u0161u cijenu nego lani. Dok je prosje\u010dna cijena tog povr\u0107a lani iznosila 1,60 KM, sada iznosi 1,85 KM. Kao odgovor na rast tro\u0161kova \u017eivota, vlast Federacije BiH pokrenula je 15. prosinca pro\u0161le godine kampanju “Zaklju\u010davamo cijene”, koja je trebala trajati do 15. o\u017eujka. Me\u0111utim, produljena je zbog, kako ka\u017eu nadle\u017eni, uspje\u0161nosti za jo\u0161 tri mjeseca. Gra\u0111ani tvrde da u\u010dinke ne osje\u0107aju. Cijene “zaklju\u010dane”, ali lisnice sve praznije, ka\u017eu gra\u0111ani. – Meni je sve preskupo iako je predstavljeno kao, navodno, za\u0161tita potro\u0161a\u010da. Mnoge namirnice su postale misaona imenica i treba vi\u0161e pomo\u0107i da hrana bude dostupna svima – komentar je jedne ku\u0107anice na trenuta\u010dno stanje s cijenama hrane. Gotovo 300.000 umirovljenika prima minimalnu mirovinu. Prema podacima s kraja pro\u0161le godine, od 850.523 zaposlena, \u010dak njih 517.476 prima pla\u0107u manju od prosje\u010dne! Prosje\u010dna pla\u0107a u RS-u iznosi 1296 KM, od koje \u017eive dvije tre\u0107ine zaposlenih, odnosno oko 180.000 radnika. Minimalna pla\u0107a u tom entitetu ve\u0107a je nego u Federaciji BiH i iznosi 900 KM, a prima je oko 20.000 radnika.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tro\u0161kovi \u017eivota gra\u0111ana BiH u posljednjih nekoliko godina ve\u0107i su za 50 posto, a posebno zabrinjava trend poskupljenja osnovnih \u017eivotnih<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":459,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=458"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/458\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":460,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/458\/revisions\/460"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/459"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}