Ve\u010deras je u sklopu proslave dana Grada Ljubu\u0161koga u hotelu Bigeste u Ljubu\u0161kom s po\u010detkom u 19 sati uprili\u010deno predstavljanje 5. broja godi\u0161njaka Bilig koji izdaje udruga \u201eHercegova\u010dka kulturna ba\u0161tina \u2013 Bilig\u201c. Predstavlja\u010di su bili prof. mr. sc. Ante Paponja i prof. Viktor Zubac. Nakon uvodne najave Bjanke Medi\u0107, programom je moderirala dr. sc. Ljiljana Herceg. U glazbenim pauzama su nastupili: Sofija \u0160aravanja, violina, VI.r. Osnovne G\u0160 Ljubu\u0161ki koja je izvela skladbu Kuyawiak, skladatelja H.Wieniavskog uz klavirsku pratnju Marka Petkovi\u0107a i pripremu prof. Ante Sli\u0161kovi\u0107a i Petar Primorac, harmonika, II r. srednje G\u0160 Ljubu\u0161ki, koji je izveo valcer La Castiglione, skladatelja N. Rica i uz pripremu prof. Danijela Lovri\u0107a.<\/p>\n
Prisutnima se u ime udruge HKB-Bilig obratio i prof dr. sc. Ante \u010cuvalo prigodnim rije\u010dima te zahvalio svima koji su do\u0161li i podr\u017eali rad udruge.<\/p>\n
Na kraju je Bjanka Medi\u0107 najavila preostali dio programa Dana Grada Ljubu\u0161koga a potom je uslijedilo dru\u017eenje okupljenih u sali hotela Bigeste.<\/p>\n
<\/p>\n
Sa\u017eetak izlaganja mr. sc. Ante Paponje<\/p>\n
<\/p>\n
U vremenu u kojem \u017eivimo godi\u0161njak \u201eBilig\u201c se pojavljuje kao jedan od instrumenata kako o\u010duvanja na\u0161e kulturne ba\u0161tine, tako i o\u010duvanja na\u0161eg narodnog identiteta. Tim vi\u0161e, \u0161to se na\u00a0 polju o\u010duvanja kulturne ba\u0161tine danas suo\u010davamo sa dva veoma te\u0161ka problema dru\u0161tvene i znanstvene naravi. Na jednoj strani je to fenomen globalizacije sa svojim ekonomskim nasiljem velesila i njihovih mo\u0107nih korporacija, oboru\u017eanih ideologijom neoliberalizma i transhumanizma, koji uspijeva unificirati cijelu zapadnu civilizaciju,\u00a0 pa tako i staru Europu, i u kojoj postaje sve te\u017ee tragati za tradicijom i kulturnim identitetom. Na drugoj strani su to nova dinamika i sna\u017ena kolebanja na polju historijskih znanosti, koja,\u00a0 pod udarom oluja postmoderne, postaje sve manje sigurna i u predmet svoga istra\u017eivanja.<\/p>\n
Moramo biti svjesni da je o\u010duvanje kulturnog naslije\u0111a jedna od bitnih pretpostavki u o\u010duvanju na\u0161eg identiteta i nacionalnog opstanka, u protivnom \u0107emo se veoma brzo ubrojiti me\u0111u mno\u0161tvo naroda koji su nakon velike seobe nestali sa politi\u010dke karte Europe.<\/p>\n
Godi\u0161njak i ovaj put donosi nekoliko \u010dlanaka koji zaslu\u017euju na\u0161u pa\u017enju, i koji se mogu ubrojiti u historiografski diskurs. U uvodnom, ne\u0161to op\u0161irnijem \u010dlanku pod nazivom \u201eJedna \u0161etnja po gomilama\u201c,<\/strong> koji uklju\u010duje 18 gomila i gradina na lokalitetu Mrljanovac i na padinama Butorovice, autor Igor Skoko se u formi hodopisa tekstom i slikom dotakao jednog od najbogatijih aspekata na\u0161e kulturne ba\u0161tine. Autor je potakao razmi\u0161ljanja o mogu\u0107oj heterogenosti ovih gomila<\/strong>, te se dotakao i smjelih teza o postojanju slavenskih, odnosno starohrvatskih nadgrobnih gomila<\/strong>. Pri tom je autor aktualizirao i neke aspekte vjersko-religioznog kontinuiteta poganskog i kr\u0161\u0107anskog razdoblja, kroz brojne primjere brdskih vrhunaca nekad poganskih kultnih mjesta, koji danas nose imena kr\u0161\u0107anskih svetaca, ili onih na kojima su sagra\u0111ene kr\u0161\u0107anske crkve.<\/p>\n U svom \u010dlanku \u201eAndrijica \u0160imi\u0107-haramba\u0161a (1833.-1905.)\u201c<\/strong> profesor Ante \u010cuvalo se osvrnuo na lik i djelo poznatog hajdu\u010dkog haramba\u0161e Andrijice \u0160imi\u0107a, povodom 190. obljetnice njegova ro\u0111enja. U ovom prilogu autor je cijeli svoj rad uskladio sa suvremenim kretanjima u historiografiji, koja se, sa znatnim zaka\u0161njenjem,\u00a0 intenzivno po\u010dela baviti povije\u0161\u0107u dijela zaboravljenog stanovni\u0161tva, opetovano nas uvjeravaju\u0107i da su svi ljudi \u201esposobni za povijest\u201c i da biografije \u201cmalih\u201d ljudi mogu sadr\u017eavati bar dio dramati\u010dnosti i vrijednosti\u00a0 kao one \u201cvelikih li\u010dnosti\u201d. Autor nam iznosi rijedak primjer kako specifi\u010dne povijesne okolnosti mogu dovesti do pretvaranja odmetnika u narodne junake. Tako je Andrijica postao metafora borbe na\u0161eg naroda, kako protiv osmanskog ugnjeta\u010da, tako i protiv cinizma imperijalnog Be\u010da. Radi se o povijesnom liku koji je svojim osebujnim \u017eivotom uspio privu\u0107i najdublje emocije i op\u0107u empatiju svog naroda, ali i pa\u017enju imperijalnih krugova Monarhije. Andrijica je, u stvari, bio zadnji protagonista epske povijesti na\u0161eg naroda, sa \u010dijom smr\u0107u i\u0161\u010dezavaju zadnji tragovi srednjovjekovlja na na\u0161im prostorima.<\/p>\n U radu \u201eFra Petar Bakula\u201c-jedan Hercegovac\u201c<\/strong>, autor Zvonimir Herceg se osvrnuo na jednog velikana, ne samo hercegova\u010dke franjeva\u010dke zajednice, nego i cijelog franjeva\u010dkog reda, koji je dao veliki\u00a0 doprinos formiranju samostalne hercegova\u010dke franjeva\u010dke zajednice, koja je odigrala\u00a0 zna\u010dajnu ulogu u oblikovanju kolektivnog identiteta na\u0161eg naroda na ovim prostorima. Prije svega, fra Petar je bio osoba od velikog ugleda i povjerenja u crkvi. Tako je obna\u0161ao funkcije \u017eupnika, gvardijana, u\u010ditelja novaka, tajnika Franjeva\u010dke hercegova\u010dke kustodije, generalnog vikara Hercegova\u010dkog vikarijata, ali i tajnika na franjeva\u010dkom Generalnom kapitulu u Italiji. Autor u ovom \u010dlanku isti\u010de njegove velike zasluge za emancipiranje hercegova\u010dke franjeva\u010dke zajednice<\/strong> kako od bosanske provincije, tako i od Hercegova\u010dkog vikarijata.\u00a0 Kao vrstan diplomata<\/strong> uspijevao je zadobiti povjerenje unutar svoje franjeva\u010dke zajednice, ali i hercegova\u010dkih vikara-biskupa. Uvjeren da su mu namijenjene velike uloge, iz njegovih rije\u010di se da zaklju\u010diti da je te\u0161ko podnosio ponizno slu\u017eenje na zaba\u010denim i siroma\u0161nim \u017eupama. Fra Petar je bio vrhunski intelektualac<\/strong>, profesor filozofije i teologije u Italiji i za\u010detnik visoko\u0161kolskog obrazovanja u Hercegovini, osoba koja je veoma zaslu\u017ena za dolazak \u010dasnih sestara milosrdnica u Hercegovinu, koje su organizirale \u0161kole za obrazovanje djevoj\u010dica. Bio je vje\u0161t propagandist<\/strong>, svjestan potrebe internacionaliziranja obespravljenog polo\u017eaja kr\u0161\u0107anskog puka pod osmanskom vla\u0161\u0107u, ne samo kroz politi\u010dke spise, nego i svjetlu djelovanja konzula velikih sila na tlu Bosne i Hercegovine. U radu se zrcali \u010dinjenica da je fra Petar bio i vje\u0161t graditelj<\/strong>, i da se isticao ne samo umije\u0107em skupljanja milodara po inozemstvu za gradnju crkava i samostana, nego je sam vodio i dovr\u0161io izgradnju crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru. Fra Petar\u00a0 je bio i plodan spisatelj<\/strong>. Od brojnih njegovih spisa va\u017eno je istaknuti da je napisao kratku povijest bosanske franjeva\u010dke provincije, \u201eMu\u010deni\u0161tva u franjeva\u010dkoj opservantskoj misiji u Hercegovini\u201c,<\/strong> a stigao je napisati i \u0160ematizam<\/strong> Franjeva\u010dke kustodije u Hercegovini 1867. godine. Nastupaju\u0107i s pozicija narodnog prosvjetitelja<\/strong> fra Petar se nije libio prokazivati pogubne mane naroda kojem je pripadao, tako i isticati njegove vrline. Na koncu, treba napomenuti da ga je njegov nemiran duh u vrijeme Risorgimenta odveo u vode nacionalizma<\/strong>, zbog \u010dega je bio protjeran iz Italije. U stvari, Fra Petar se na dru\u0161tvenoj sceni, koja je pod pritiskom mehanicizma i op\u0107e\u00a0 revolucije znanosti, te\u017eila sve ve\u0107oj specijalizaciji, pojavljuje kao tipi\u010dan renesansni \u010dovjek<\/strong> \u0161irokog obrazovanja, velike energije i svestranih sposobnosti i zanimanja.<\/p>\n U kratkom \u010dlanku pod nazivom \u201ePrve hrvatske tiskovine u Hercegovini\u201c<\/strong> autorica Iva \u0160uvak-Martinovi\u0107, nas je upoznala sa pojavom modernog tiska u Hercegovini, po\u010decima nakladni\u0161tva i prvim hrvatskim tiskovinama, pri tom nagla\u0161avaju\u0107i nezaobilaznu ulogu don Franje Mili\u0107evi\u0107a. Iz prilo\u017eenog je vidljivo da je od samog po\u010detka utemeljenje tiskovina i dobivanje dozvola bilo pra\u0107eno opstrukcijama nove vlasti koja je o\u0161trom cenzurom nastojala uvjetovati ure\u0111iva\u010dku politiku, s naglaskom na otklonu od politi\u010dkih i vjerskih tema.\u00a0 Takvo pona\u0161anje vlasti je bilo posve u skladu sa politikom Kalayeva re\u017eima u Bosni i Hercegovini, koji je bio usmjeren na potpuno potiskivanje hrvatske i srpske nacionalne ideje i afirmaciju \u201eideologije bo\u0161nja\u0161tva\u201c, koja je po\u010divala na ideji o jedinstvenom bo\u0161nja\u010dkom narodu sa tri vjere.<\/p>\n Na koncu valja obratiti pa\u017enju i na jedan fotozapis,<\/strong> koji je priredio dr. Mirko Ra\u0161i\u0107, koji se sastoji od nekoliko slika koje govore o napretku u restauraciji i revitalizaciji utvrde hercega Stjepana na gornjem gradu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sa\u017eetak izlaganja prof. Viktora Zupca:<\/p>\n Bilo gdje da se po svijetu otisnemo, ba\u0161tina ostaje dio nas, kao \u0161to nam obitelj ostaje oslonac i iz njezina naslije\u0111a se ne mo\u017eemo otrgnuti. Zato je i (samo)svijest o kulturnoj ba\u0161tini, i materijalnoj i nematerijalnoj, va\u017ean putokaz u osobnome razvoju \u010dovjeka, a tako i razvoja cjelovitosti dru\u0161tva. Znati, dakle, odakle dolazi\u0161, da bi znao dokle si stigao i kamo si krenuo. Nevelika skupina ljudi okupljena oko udruge Hercegova\u010dka kulturna ba\u0161tina \u2013 Bilig se nesumnjivo uputila putem koji ne skre\u0107e s pravca iz koga dolaze, a u godi\u0161njem presjeku zbivanja te osvrta na ljude i doga\u0111aje iz na\u0161e pro\u0161losti, rije\u010dima i slikama sabranim u Biligu<\/em> zaustavlja se vidjeti dokle je do\u0161la. Svoj entuzijazam potpomognut doprinosom prijatelja i suradnika koji prepoznaju vrijednost ove misije po peti put je ponudila prosudbi javnosti, obogatila na\u0161u povijesnu i knji\u017eevnu riznicu, ali i posredovala neke va\u017ene informacije koje je tamo korisno prona\u0107i: od katoli\u010dkoga imendanskog kalendara, va\u017enih datuma iz povijesti, kulturnih doga\u0111aja u na\u0161im gradovima, pregleda novih izdanja i djelovanja udruge u protekloj godini pa do popisa kulturnih i \u0161portskih ustanova u Hercegovini. Godi\u0161njak na jednome mjestu okuplja priloge povijesno-knji\u017eevne tematike autora iz raznih krajeva Hercegovine i time isti\u010de svoju otvorenost na\u0161im tradicijskim, jezi\u010dnim, pa i svjetonazorskim posebnostima. Sociolo\u0161ka, pa i povijesna vrjednota ovog zbornika upravo i jest u otimanju na\u0161ega kulturnog bogatstva od zaborava, ali i otkrivanju onoga o \u010demu se gotovo ni\u0161ta nije ni znalo. Doista, etnolo\u0161ki su iskazi ponajbolje dionice u rastu u duhu i tvarnome napretku, ali izgradnji humanijega svijeta. \u017delio bih zato, i vjerujem, da \u0107e ovaj ukori\u010deni spomenik, osim doprinosa na\u0161oj knji\u017eevnoj ba\u0161tini i historiografiji, biti poticaj ponekom odu\u0161evljenom mladom \u010dovjeku na razmi\u0161ljanje i djelovanje u pravcu cilja koji nam je svima zajedni\u010dki \u2013 biti svoji na svome, prema svome se s ljubavlju odnositi, a u ljubavi i miru sa sobom i sa svima \u017eivjeti.<\/p>\n <\/p>\n U holu hotela je postavljena i prodajna izlo\u017eba fotografija koje su rad \u010dlanova Udruge a prihod je namijenjen daljnjem djelovanju HKB-Bilig. Postav \u0107e biti u hotelu izlo\u017een do 12.2.2024.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ve\u010deras je u sklopu proslave dana Grada Ljubu\u0161koga u hotelu Bigeste u Ljubu\u0161kom s po\u010detkom u 19 sati uprili\u010deno predstavljanje<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":255,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-335","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/335","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=335"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/335\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":336,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/335\/revisions\/336"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=335"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=335"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=335"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}