NJEMA\u010cKE firme od 1. velja\u010de uvest \u0107e eksperimentalni \u010detverodnevni radni tjedan i mjeriti produktivnost radnika.<\/p>\n
Eksperiment u kojem \u0107e biti 45 firmi trajat \u0107e \u0161est mjeseci, a zaposlenici \u0107e zadr\u017eati sada\u0161nje pla\u0107e unato\u010d smanjenoj satnici, pi\u0161e Bloomberg. Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i u\u010dinkovitiji u svojim poslovima.<\/p>\n
“Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer pove\u0107avaju dobrobit i motivaciju, a time i u\u010dinkovitost”, rekao je Soren Fricke, suosniva\u010d firme za planiranje doga\u0111aja Solidsense, jedne od 45 firmi koje \u0107e biti dio studije.<\/p>\n
“\u010cetverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoro\u010dno nas ne\u0107e ni\u0161ta ko\u0161tati”, dodaje.<\/p>\n
Projekt nagla\u0161ava \u0161iru promjenu koja se doga\u0111a na njema\u010dkom tr\u017ei\u0161tu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vr\u0161i pritisak na firme da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da tra\u017ee ve\u0107e pla\u0107e i o\u010duvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tijekom pandemije.<\/p>\n
Neravnote\u017ea poti\u010de napetosti izme\u0111u poslodavaca i radnika. Njema\u010dki strojovo\u0111e trenutno su ve\u0107 \u0161est dana u \u0161trajku, tra\u017ee od Deutsche Bahna skra\u0107ivanje tjednog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja pla\u0107a.<\/p>\n
Sindikat zaposlenih u gra\u0111evinskom sektoru tra\u017ei povi\u0161icu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000. Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao potaknuti inflaciju.<\/p>\n
Prema pro\u0161logodi\u0161njem istra\u017eivanju lobija u industriji, polovica njema\u010dkih firmi barem djelomi\u010dno ne mo\u017ee popuniti slobodna mjesta. Softverski div SAP SE prestao je tra\u017eiti sveu\u010dili\u0161ne diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div Vonovia SE pro\u0161le godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.<\/p>\n
Bloomberg pi\u0161e da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njema\u010dko tr\u017ei\u0161te rada napustit \u0107e vi\u0161e od sedam milijuna ljudi zbog kombinacije pada stope ro\u0111enih i starenja populacije.<\/p>\n
“Mogu se uklju\u010diti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno re\u0107i da svi moramo raditi vi\u0161e i do\u0107i u situaciju kada vi\u0161e ne\u0107u imati nikoga tko bi za mene radio”, obja\u0161njava Henning Roeper, izvr\u0161ni direktor Eurolama, proizvo\u0111a\u010da prozora.<\/p>\n
Nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godi\u0161nje stoji 8.1 bilijun eura ili devet posto svjetskog BDP-a, navodi se u istra\u017eivanjima Gallupa.<\/p>\n
Eksperiment vodi novozelandska neprofitna organizacija 4 Day Week Global i ka\u017ee da bi radnici koji \u0107e za vrijeme studije raditi manje za istu pla\u0107u trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji.<\/p>\n
Osim pove\u0107anja produktivnosti, o\u010dekuje se da \u0107e firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti. Nijemci su u 2022. godini u prosjeku izostajali s posla 21.3 dana \u0161to je rezultiralo gubitkom od nevjerojatnih 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i sigurnost na poslu.<\/p>\n
Zagovornici ovog eksperimenta isti\u010du da bi novitet mogao privu\u0107i nove kadrove u Njema\u010dku, zemlju koja prema Eurostatu ve\u0107 ima najve\u0107i udio zaposlenih na pola radnog vremena u EU.<\/p>\n
Iako Njema\u010dka ima daleko najve\u0107u gospodarsku proizvodnju u Europi, nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju sprije\u010dio je pove\u0107anje produktivnosti. Bez pobolj\u0161anja u tim podru\u010djima, malo je vjerojatno da bi njema\u010dki radnici do\u017eivjeli zna\u010dajno pove\u0107anje produktivnosti jednostavnim smanjenjem radnih sati, smatra Enzo Weber, ekonomist na Institutu za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta rada u N\u00fcrnbergu.<\/p>\n
S njim se sla\u017ee i Bloombergov ekonomist Martin Ademmer koji ka\u017ee da bi se u\u010dinkovitost po satu pove\u0107ala, ali to pove\u0107anje ne bi kompenziralo rezanje satnice.<\/p>\n
Christian Lindner, njema\u010dki ministar financija i \u010dlan Stranke slobodnih demokrata, kritizirao je odluku njema\u010dkih firmi rekav\u0161i da bi kra\u0107i radni tjedan zaprijetio ekonomskom rastu i napretku Njema\u010dke.<\/p>\n
No zagovornici te ideje poru\u010duju da su ranije studije u SAD-u i Kanadi pokazale da je pove\u0107anje u\u010dinkovitosti mogu\u0107e. Radnici su prijavljivali op\u0107e pobolj\u0161anje zdravstvenog stanja, a nijedna firma nije se vratila petodnevnom radnom tjednu.<\/p>\n
Britanija je imala sli\u010dan eksperiment u kojem je sudjelovala 61 firma, imali su dobar radni u\u010dinak, a bolovanja su se smanjila za 65 posto. Portugal tako\u0111er, oko 20 posto radnika reklo je da se osje\u0107a bolje i da bolje spava.<\/p>\n
Bloomberg dodaje da je Belgija postala prva europska zemlja koja nudi opciju \u010detverodnevnog radnog tjedna, ali s jednakom tjednom satnicom. Japan je potaknuo svoje firme da radnicima ponude kra\u0107i radni tjedan nadaju\u0107i se da \u0107e vi\u0161e tro\u0161iti, a i da \u0107e se pove\u0107ati broj ro\u0111ene djece.<\/p>\n
“Ne funkcionira uvijek i nije za sve. Potrebno je puno kreativnosti i fleksibilnosti od strane firmi. One same moraju shvatiti \u0161to za njih djeluje ili ne djeluje”, zaklju\u010duje na kraju Jan Buhren, iz konzultantske firme koja sura\u0111uje s eksperimentom u Njema\u010dkoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
NJEMA\u010cKE firme od 1. velja\u010de uvest \u0107e eksperimentalni \u010detverodnevni radni tjedan i mjeriti produktivnost radnika. Eksperiment u kojem \u0107e biti<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":294,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-293","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/293","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=293"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/293\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":295,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/293\/revisions\/295"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=293"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=293"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=293"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}