{"id":191,"date":"2024-01-13T17:50:17","date_gmt":"2024-01-13T16:50:17","guid":{"rendered":"https:\/\/radisici.ba\/?p=191"},"modified":"2024-01-13T17:50:17","modified_gmt":"2024-01-13T16:50:17","slug":"ucenici-u-zhz-u-skloniji-strukovnim-skolama-ucenice-biraju-gimnaziju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radisici.ba\/?p=191","title":{"rendered":"U\u010denici u ZH\u017d-u skloniji strukovnim \u0161kolama, u\u010denice biraju gimnaziju"},"content":{"rendered":"<p>Prilikom izbora srednje \u0161kole u\u010denice s podru\u010dja Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije \u010de\u0161\u0107e biraju gimnaziju, dok su u\u010denici skloniji strukovnim programima. Prema podacima Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije, tijekom ove \u0161kolske godine ukupan broj u\u010denika koji poha\u0111aju srednje \u0161kole u Zapadnohercegova\u010dkoj \u017eupaniji je 3265, a od toga je 1631 u\u010denik i 1634 u\u010denice.<\/p>\n<p>Od ukupnog broja u\u010denika, 2074 poha\u0111a strukovne programe ili 63,52 posto, a 1191 u\u010denik poha\u0111a gimnazijske programe ili 36,48 posto. Podaci Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije nadalje pokazuju kako je, od ukupnog broja u\u010denika koji poha\u0111aju strukovne programe, 856 u\u010denica ili 41,27 posto, a 1218 u\u010denika ili 58,73 posto.<\/p>\n<p><strong>Omjeri i trendovi<\/strong><\/p>\n<p>U gimnazijama je ne\u0161to druga\u010diji omjer. Naime, od ukupnog broja u\u010denika koji poha\u0111aju gimnazijske programe, 778 je u\u010denica ili 65,32 posto, a 413 u\u010denika ili 34,68 posto. Iz dostupnih evidencija o broju u\u010denika upisanih u odre\u0111ene \u0161kole vidljivo je kako su pojedina zanimanja koja im se nude rezervirana samo za u\u010denike, ali ne i za u\u010denice, pa su tako u podru\u010djima rada strojarstva i elektrotehnike u Srednjoj strukovnoj \u0161koli Posu\u0161je u ovoj \u0161kolskoj godini upisana 223 u\u010denika, a nije ni jedna u\u010denica. Od svih \u0161est podru\u010dja rada, odnosno sedam zanimanja koja nudi ova \u0161kola, u\u010denicima je i dalje najprimamljivije zvanje ekonomista s ukupnim brojem u\u010denika 103. Smjer kuhara\/konobara poha\u0111a 39 u\u010denika, me\u0111u kojima je 10 u\u010denika, a 29 u\u010denica. I iz analize ostalih strukovnih \u0161kola vidljivo je kako za pojedina zanimanja me\u0111u u\u010denicama ne postoji zanimanje, pa tako, primjerice, u Srednjoj strukovnoj \u0161koli \u0160iroki Brijeg na smjeru za CNC operatera nema ni jedne u\u010denice, kao ni onome za automehani\u010dara, elektrotehni\u010dara i elektroinstalatera, dok je, primjerice, smjer ra\u010dunalnog tehni\u010dara za strojarstvo odabralo 14 u\u010denica.<\/p>\n<p>U ovoj je \u0161koli, za razliku od Posu\u0161ja, i smjer ugostiteljstva odnosno kuhara zanimljiviji u\u010denicima, kojih je 13 naspram svega dvije u\u010denice. Sli\u010dna je i situacija s mehatronikom na kojoj, od ukupno 90 upisanih u\u010denika, 81 pripada mu\u0161koj populaciji. S druge strane, zanimanja poput farmaceutskog tehni\u010dara ili frizera \u010de\u0161\u0107e biraju u\u010denice. Od svih smjerova koje nudi Srednja strukovna \u0161kola \u0160iroki Brijeg, najve\u0107e je ono za smjer ekonomista, na koji su ukupno upisana 122 u\u010denika.<\/p>\n<p><strong>Popularni smjerovi<\/strong><\/p>\n<p>Smjer ekonomista je najpopularniji i me\u0111u grudskim srednjo\u0161kolcima te je ukupan broj u\u010denika koji ga poha\u0111aju 126. Ne izostaje ni zanimanje za farmaceutskog tehni\u010dara, kao ni za medicinsku sestru\/tehni\u010dara, me\u0111utim, oba ova smjera zanimljivija su u\u010denicama, dok se za gra\u0111evinskog tehni\u010dara i kuhara\/konobara u ovoj op\u0107ini \u0161koluje vi\u0161e mu\u0161karaca.<\/p>\n<p>Me\u0111u u\u010denicima Srednje strukovne \u0161kole Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a Ljubu\u0161ki najpopularniji je smjer medicinske sestre\/tehni\u010dara, s ukupnim brojem u\u010denika 113, a slijedi smjer ekonomskog tehni\u010dara sa 107 u\u010denika te mehatronika s 89 u\u010denika.<\/p>\n<p>Iz podataka Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije vidljivo je kako su u\u010denici u ovoj \u0161koli skloniji stjecanju zvanja za ekonomskog tehni\u010dara, za mehatroniku, stolarstvo te zanimanje kuhara, dok u\u010denice \u010de\u0161\u0107e biraju smjer medicinske sestre i ekonomista.<\/p>\n<p>Na podru\u010dju Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije je sedam javnih srednjih \u0161kola, \u010detiri srednje \u0161kole s pravom javnosti i \u010detiri srednje glazbene \u0161kole koje izvode programe za osnovno\u0161kolsko i srednjo\u0161kolsko glazbeno obrazovanje. Prema evidenciji Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije, u \u0161kolskoj 2022.\/2023. broj u\u010denika zavr\u0161nih razreda (9. razred) osnovnih \u0161kola koji su bili raspolo\u017eivi za upis u srednje \u0161kole je 888. Prve razrede srednjih \u0161kola na prostoru ove \u017eupanije upisalo je 816 u\u010denika, \u0161to zna\u010di da se 72 u\u010denika koja su zavr\u0161ila osnovnu \u0161kolu u Zapadnohercegova\u010dkoj \u017eupaniji nisu upisala \u00a0u srednju \u0161kolu u ovoj \u017eupaniji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h6 style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 10pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;\">Autor: Matija Peri\u0107 | Ve\u010dernji list<\/span><\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prilikom izbora srednje \u0161kole u\u010denice s podru\u010dja Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije \u010de\u0161\u0107e biraju gimnaziju, dok su u\u010denici skloniji strukovnim programima. Prema podacima<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":192,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=191"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/191\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":193,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/191\/revisions\/193"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radisici.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}