primorac„Ljubuški rani“ već je došao na stolove kupaca, rekao je Ivan Primorac, agronom u Poljoprivrednoj zadruzi „Plodovi zemlje“.

”Prve količine prvenstveno se vade po plastenicima. U zadnjih par dana izvađeno je desetak tona krumpira. Što se tiče vanjskog vađenja ranog krumpira, to očekujemo za nekih desetak dana”, izjavio je Primorac.

Nepovoljni klimatski uvjeti i šteta od mraza imali su velik utjecaj na proizvodnju.

”Ove godine bilo je dosta štete od mraza, kao nijedne druge. Noćne temperature su bile niske, a dnevne se nisu dovoljno povisile. U svakom slučaju urod „Ljubuškog ranog“ će se smanjiti. Zbog situacije s mrazom, doći će do znatnog podbacivanja uroda.“, govori Primorac.

Iako je uvozni krumpir znatno jeftiniji, Primorac kaže da to „Ljubuškom ranom“ ne predstavlja veliku konkurenciju jer se ne može mjeriti po kvaliteti.

”Uvozna roba dolazi s veoma niskim cijenama, no ta se roba po kvaliteti ne može mjeriti s našim proizvodima, te smatram da za sada nije konkurent. Sezona uvoznog krumpira prestaje, zbog čega od sredine 5. do 6. mjeseca nema konkurencije.“

Kada je u pitanju plasman krumpira na tržište, Primorac kaže kako je najveća distribucija krumpira do sad bila preko tržnice u Čapljini.

„Prošle godine smo imali četiri distribucije za Hrvatsku. Ove godine kreće se sa radom distribucijsko-sabirnog centra preko kojeg će se distribuirati za ostala područja. Sigurni smo da ćemo uspjeti prodati sav proizvod, vidjeti ćemo kakve će biti cijene i potražnja, s obzirom na novonastalu situaciju s pandemijom. U svakom slučaju smatram da će se „Ljubuški rani“ prodati kao i svake godine”, objašnjava Primorac.

Osim krumpira koji je najpoznatiji proizvod, ova se zadruga bavi proizvodnjom i ostalog povrća.

”Članovi zadruge „Plodovi zemlje“ osim krumpira, koji je zaštitni proizvod te koji je najpoznatiji, proizvode još sve vrste kupušnjača, lubenica, luka, češnjaka i ostalog”, izjavio je Primorac.

Dodaje kako poljoprivrednicima velike probleme stvaraju klimatske promjene, te kako u Hercegovini trenutno kao da nema proljeća.

”Poljoprivreda je najviše oštećena zbog klimatskih nepogoda, mi smo tvornica na otvorenom, i to jako utječe na naše proizvode”, zaključuje Primorac.