Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

7d88bae36237602d0314fc76e00fbd7cPrijedlog HDZ-a BiH o izbornim pravilima za Mostar djelomično je zbunio javnost. Stranka koja je svojedobno podržavala koncept dviju općina je protiv tog uređenja. Predsjednik GO HDZ-a BiH Mostar Damir Džeba očekuje skoro rješavanje mostarskog “pitanja” i izbore u gradu.

Večernji list BiH: Vjerujete li da će se izbori, unatoč svemu, održati ove godine u Mostaru?

- Duboko vjerujem kako će se to dogoditi. Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar uložio je velike napore, razgovarao sa svim strankama i partnerima na razini države s kojima i činimo većinu koja je potrebna kako bi te zaživjele u Izbornom zakonu. Amandmani na Izborni zakon na temelju presude Ustavnoga suda govore o uklanjanju diskriminacije u vrijednosti glasa i prava birača u središnjoj gradskoj zoni.

Večernji list BiH: Što je donja crta vašeg prijedloga ispod koje se ne može razgovarati, iako je jasno da će se i vezano uz ovo rješenje trebati raditi na kompromisu?!

- Ako želimo da ova država makar u određenom dijelu bude uređena, onda se mora provesti odluka Ustavnog suda. Nažalost, mi imamo jednu krajnje licemjernu situaciju da se, primjerice, izričito traži poštovanje presude Ustavnog suda BiH u slučaju 9. siječnja u RS-u, a s druge strane, odbija se provesti odluka za grad Mostar u kojoj je sud utvrdio diskriminaciju u izbornom procesu. Naime, birači iz jedne izborne jedinice imali su višestruko manju vrijednost glasa. Ako želimo imati izbore u gradu Mostaru, najprije se mora prići provedbi odluke Ustavnoga suda. To je suština.

Večernji list BiH: Kako gledate na činjenicu da Mostar ima bolje uređeno pitanje zaštite konstitutivnih naroda nego što je to slučaj, primjerice, s entitetima?

- Mostar je jedina sredina u BiH koja zbog trenutačno nametnutog Statuta ima mehanizam zaštite prava konstitutivnih naroda i na lokalnoj razini. Sada smo u situaciji da jednaku zaštitu kolektivnih prava imamo u Mostaru i na razini entiteta. Prema sadašnjem nametnutom statutu, postoji minimalna zastupljenost konstitutivnih naroda, ali i maksimalna zastupljenost pojedinih naroda. S pozicije hrvatskih političkih stranaka smatramo neprihvatljivim da je Mostar jedina sredina u BiH koja ima takve mehanizme zaštite. Ako je to tako dobro za Mostar, pitanje je onda zašto takva načela ne bismo primijenili u ostalim gradovima i općinama u BiH. Nekoliko međunarodnih deklaracija upućuje na to da se nakon povratka prognanih, ustroja zajedničke administracije, proračuna, jednoga vijeća i jednoga gradonačelnika predloži grad Mostar za glavni grad Federacije BiH, a da se ta načela reflektiraju i na druge gradove i općine u BiH. Na taj bi način BiH postala zemlja jednakopravnih naroda i građana, a danas to definitivno nije.

Večernji list BiH: Nekada je vaša stranka zagovarala koncept s dvije općine. Zašto je danas protiv?

- Treba podsjetiti na razvoj povijesnih okolnosti od vremena , reintegracije grada, do uspostave jedinstvene gradske administracije. Realnost Mostara je bio prijelazni statut, zatim nametnuti Statut, a sadašnjost da nam trebaju nova rješenja.

Večernji list BiH: Je li zbog toga neprihvatljiv prijedlog SDA s dvije općine i kako, s druge strane, gledate na pokušaj da se problem adresira samo na Mostar iako je glavni grad BiH Sarajevo formalno podijeljen entitetskom granicom, a to, kao eto, svi zaboravljaju i pretvaraju se da ne postoji?

- Prije svega, zauzimam se za političku dosljednost, a Sarajevo je podijeljen grad. Pogledajte zahtjeve SDA za Mostar i ako se u novinskim tekstovima izuzme predznak te stranke, vidjet ćete da to sve Hrvati traže za razinu FBiH i države. Neprincipijelno je da se na lokalnoj razini traže jedna prava koja se Hrvatima ne žele dati na razini FBiH ili države. U načelu, stalno govorimo o tome da se prestane s praksom da jedan narod bira drugima predstavnike u vlasti. Mostar je istinski predstavnik BiH, višenacionalna i višekulturalna sredina i mi očekujemo da o uređenju ovoga grada odlučuju građani, odnosno izabrani vijećnici u Gradskom vijeću odmah nakon što se u listopadu održe općinski izbori.