maslinaPrije 5-6 godina na jednom masliniku od 1 hektara na području Ljubuškog uočeno je sušenje stabala maslina. Nakon što je vlasnik sa bagerom počupao suva ili zaražena stabla, na ista mjesta posadio je nove sadnice maslina. Nakon toga primijećeno je ponovno sušenje mladih sadnica. Na nekoliko sadnica pri dnu stabla izbijaju zelene grančice, a na nekim ih uopće nema. Tada smo nagađali da bi uzrok sušenja mogla biti gljivična oboljenja, odnosno da se radi o poznatoj gljivici Verticillium dahliae Kleb. Ali bi tu tvrdnju trebalo ispitati.

Gljivica Verticillium dahliae Kleb izaziva začepljenja sprovodnih snopova na stablu masline, a kasnije sušenje debla i grana stabla. Prvi put je opisana u Italiji 1946.godine, a kasnije se širila u Francusku, Grčku, Tursku, Španjolsku, Siriju, SAD i dr. U Hrvatskoj je primijećena u Istri, a detaljnije istraživanje su proveli znastvenici i objavili rad pod nazivom „Sušenje masline uzrokovanom gljivicom Verticillium“ kojem su autori: Joško Kaliterna, Tihomir Milićević, Đani Benčić, Aleksandar Mešić.

 

Slične simptome izaziva bakterija Xylella fastidiosa koja je pričinila je velike štete u Italiji, no kod nas nije primijećena. Gljivica Verticillium dahliae Kleb. je polifag i napada veliki broj zeljastih i drvenastih biljaka, a kod nas je odavno uočena na povrću, osobito na paprici. U tlu može biti prisutna i do 15 godina i ako se masline sade na bivšem povrtnjaku postoji opasnost od prenosa gljivice na korijenje masline gdje se kasnije širi i do debla ili grana i uzrokuje sušenje.

Verticillium se može prenositi i škarama za rezidbu maslina, pa je alat nužno dezifincirati. Prijenos putem vjetra još nije dokazan. Kako je Verticillium dahliae Kleb dospjela u navedeni maslinik i trebalo bi ispitati, jer kao što se vidi prisutna je svake godine. Sušenje stabala maslina na navedenom masliniku je primjećeno i u godini prije navoženja zemlje (laporasta glina) ali i poslije jer pojednici pretpostavljaju da je sušenje uzrok navožena zemlja. Pretjerana gnojidba dušikom može pogodovati širenju patogena i o tome treba voditi računa. Svakako da bi trebalo uzorak zemlje na mjestu sadnje kao i uzorak suhog debla ili lišća odnijeti na Agronomski fakultet u Zagrebu da se ispita da li se radi o navedenoj gljivici.