Na pojedinim sortama šljiva može se na listovima koji su uvijeni primjetiti štetnik, a radi se o šljivinoj uši uvijalici koja pričinjava znatne štete na šljivi.

Šljivina uš-Brachycaudus helichrysi Kitb.- je palearktičnog podrijetla i proširena je po cijelom svijetu. Beskrilne jedinke su dužine od 1.1-2.2mm. Tijelo je jajolikog oblika, zelenkasto-žute do smeđkasto zelene boje. Imaju crne noge, kratka ticala i jezikoliku kaudu. Krilate odrasle uši veličinom su manje od beskrilnih jedinki. Glava i prsa su im tamnosmeđe boje, a skoro preko cijelog zatka imaju veliku nepravilnu crnu mrlju.

Biologija i životni ciklus štetnika

Prezimi kao zimsko jaje na prunus vrstama, a najčešće na prunus domestika i prunus spinosa. Ženke polažu jaja pri bazi pupa i na mladim izbojcima. U prvoj dekadi ožujka obično iz jaja izlazi fundatrix-uš osnivačica koja stvara prve kolonije beskrilnih ušiju. One se nalaze na naličju lista. Nakon nekoliko beskrilnih generacija, pojavljuju se krilate generacije krajem travnja i početkom svibnja. One u svibnju migriraju na druge zeljaste domaćine. Populacija maksimum dostiže u svibnju i početkom lipnja. U jesen se krilate uši vraćaju na biljku domaćina i daju ženke koje nose jaja. Mužjaci se razvijaju na sekundarnim biljkama domaćina i migriraju na primarnu domaćina gdje započinje seksualna generacija.

Holociklička je i heterecijska vrsta. Ova vrsta uši je vrlo opasna jer prenosi 15 virusa, za šljivu najznačajniji virus šarke šljive. Uš osnivačica i njezino potomstvo uzrokuju snažno kovrčanje lišća šljive. U Hrvatskoj su zabilježene katastrofalne štete 1936. i 1937.godine.

Zaštitu od ove uši provodimo zimskim prskanjem i u ranoj vegetaciji sa insekticidom Fastac, Decis, dr.