REZIDBA U HERCEGOVINI “Stalni radnici su tu, a planiramo uvesti dodatnu radnu snagu”
Prethodna godina bila je najlošija za vinogradare u posljednjih deset godina, a još je rano prognozirati kakav će rod biti u 2024. godini, budući da na to utječu brojni faktori, kako vremenske prilike, tako i materijalni i nematerijalni faktori.
Trebinjska tvrtka Agrofin raspolaže najvećim vinogradom u Republici Srpskoj. Branko Anđelić, agronom ove tvrtke, kaže da su u tijeku radovi na rezidbi i da, za sada, sve ide po predviđenom planu kako bi se neophodne pripreme završile do kraja ožujka.
“Trenutno, uglavnom stalni radnici vrše rezidbu u našim vinogradima. Međutim, krajem mjeseca planiramo uvesti dodatnu sezonsku radnu snagu kako bismo stigli obaviti sve do početka travnja, kada je optimalni rok za završetak tih radova. Imamo više načina rezidbe, ovisno od sorte koju uzgajamo. Koristimo kordunice, gdje ostavljamo kondire, a imamo i strane sorte kao što su merlot i cabernet, i to uglavnom radimo na lug. Generalno sam zadovoljan kako ide rezidba. Bilo je nekoliko finih dana koje smo iskoristili. Bitno je napomenuti da ne počinjemo rano ujutro, pogotovo ako je temperatura ispod nule, jer to nije dobro za rezidbu. Ovdje se može raditi rezidba preko cijele zime, jer nema ekstremno niskih temperatura koje idu ispod -12, što bi oštetilo pupoljke na ostavljenim dijelovima za rod”, objašnjava Anđelić.
Kakva će biti sljedeća berba ovisi od brojnih faktora. Cijene rada, repromaterijala i goriva u mnogome utječu na vinogradarske radove, a Anđelić se nada da se neće ponoviti prethodna godina, kada je, uslijed raznih okolnosti, prinos prepolovljen.
“Za narednu sezonu je još rano govoriti, jer ne znamo kakvo nas proljeće očekuje. Proljeće je jako bitan faktor za početak godine, hoće li biti povoljno ili ne. Ako se krajem svibnja ili početkom lipnja pojavi kišno razdoblje, u vrijeme cvjetanja kada je vinova loza najosjetljivija, može doći do problema i loše oplodnje, te pojave bolesti koje mogu prouzročiti velike štete. To smo imali prethodne godine, kada smo imali jako lošu sezonu, prinosi su bili prepolovljeni. Najviše su doprinijela kišovita razdoblja u svibnju i lipnju, kada je cvjetala vinova loza, a nismo bili u mogućnosti pravovremeno je zaštititi. Također, bilo je i jutarnjih mrazeva, što je usporilo rad, te je bilo velikog potencijala za bolesti. To je utjecalo i na poskupljenje grožđa, pa je cijena prošle godine porasla za oko 30% u odnosu na prethodne. Nismo jedini, to se događalo i drugim kolegama, generalno, ne samo zbog prinosa, već je cijena grožđa morala rasti zbog poskupljenja repromaterijala, gnojiva, radne snage, te cijena goriva, što je sve utjecalo na povećanje cijene.”
Vinari tvrde da se loša godina, poput prethodne, dogodi otprilike jednom u deset godina, a posljednja loša godina za grožđe na globalnoj razini bila je 2014. Vinari stoga vjeruju da će već ove godine, 2024., uspjeti neutralizirati prošlogodišnju štetu.
