Uslijedio je službeni dio programa na kojem je nastupilo oko 120 najboljih guslara, gangaša i diplara Hercegovine i Dalmatinske zagore pred više od 400 posjetitelja.

Program je vodio Mile Kraljević, a nakon što su s nastupom završili oni koje je predvodio organizator, nastavilo se pjevati na pozornici i za stolom.
Prema riječima Željka Keže, predsjednika Udruge “Ganga, gusle, diple” iz Ljubuškog svrha ovakve  manifestacije je mladima pokazati našu narodnu pjesmu i tradiciju našeg kraja te vratiti gangu među mlade koji su je i stvorili.

Potporu u organiziranju događaja dao  im je  načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić, predsjednik Vlade ZHŽ-a Zdenko Ćosić, ministar financija ZHŽ-a Toni Kraljević, predsjednik Skupštine ZHŽ-a Ante Mišetić

/

Fotogalerija sa IV. večeri gange, gusala i dipala

“Gango moja, i ti si pri kraju, mi smo zadnji koji te pivaju” stih je koji je prije nekoliko godina često znao zagangati Srećko Petrušić (Sire) iz Lisica, jedan od najstarijih gangaša s područja općine Ljubuški naglašavajući na ovaj način kako bi ova vrsta pjesme mogla izumrijeti zajedno sa starijim naraštajima. Danas je Srećko nešto optimističniji, piše Večernji list BiH.  

“Ostat će još nešto od gange, ali trebamo mlade učiti. Umijeće je to jer pjesmu treba bez ikakvog instrumenta voditi do kraja”, kazao nam je Srećko na Večeri gange, gusala i dipala održanoj u subotu navečer u restoranu Fragola u Donjim Radišićima. Večer je tradicionalno, četvrtu godinu za redom organizirala Udruga

“Ganga, gusle, diple” iz Ljubuškog, koja već pet godina svojim djelovanjem pokušava gangu i tradicionalna glazbala gusle i diple vratiti među mlade. Kao i kod svakog drugog glazbeno-pijevnog izražavanja, glavni motivacijski čimbenik pjeva gange je njezina poruka. Naime, za razliku od modernog lirskog stvaralaštva koje uglavnom izbjegava prikazivanje svakodnevice, ganga je izvor višetisućljetnog ljudskog iskustva, s obiljem etnografskih pojmova pučanstva i prostora u kome su nastale, ali i kronika svakodnevnih zbivanja u kojima je, uz ona iz svakodnevnog života, od rođenja do smrti, najviše o ljubavi, sačuvana uspomena i na sva politička zbivanja 20. stoljeća. Te stihovane i u većini rimovane poruke najstvarniji su oblici prikazivanja i opisivanja svih oblika svakodnevnog života. To gangu čini nezamjenjivom i nenadoknadivom. Održavanjem ove večeri, organizatorima je cilj poslati poruku važnost očuvanja kulturne tradicije, a ganga je upravo to.

“Imali smo u planu pokrenuti školu gange, dipala i gusala, međutim, zbog nedostatka sredstava, nismo to još realizirali”, kaže predsjednik spomenute udruge Željko Keža. Dodaje kako je u pet godina postojanja ova udruga već napravila velike pomake te su tako u subotu nastupile tri novoosnovane muške skupine. Sa ženama je, kaže Keža, već teže. Malo ih je zainteresirano za učenje pjesme koja je prije nešto više od 100 godina nastala na prostoru Imotske krajine i zapadne Hercegovine.

Ante Primorac, član Udruge “Ganga, gusle, diple”, zahvalio je predstavnicima općinskih i županijskih vlasti te domaćim poduzetnicima koji potpomažu održavanje ove večeri, te naglasio kako je cilj idućih godina manifestaciju, na kojoj je ove godine nastupilo 120 izvođača iz BiH i Hrvatske, podići na višu razinu. Isti cilj ima i načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić koji kaže da je općina na raspolaganju, ali da inicijativa treba doći od društava. “Kako smo god radili na promociji i zaštiti mladog krumpira, prirodnih proizvoda, na isti način ćemo biti servis i pomoć u zaštiti ovog dijela kulturne baštine”, kaže Barbarić. On je ovom prilikom naglasio značaj kulturno-umjetničkih društava.

“Naša kulturno-umjetnička društva, uz ovo što rade u Ljubuškom, na najljepši način promoviraju općinu, sudjeluju na narodnim manifestacijama i na taj način općini otvaraju prostor za kontakte i nastavak suradnje. Uistinu su pravi promotori naše kulturne baštine, ali i interesa općine Ljubuški”, kaže Barbarić. Dodaje kako Ljubuški brojnim događajima promiče kulturnu baštinu. “Ranije je to bilo kroz ‘Ljubuško silo’, koje posljednjih godina ne funkcionira, ali zato za Ilindan program organizira KUD ‘Veljaci’, a u sklopu Ivandana KUD ‘Sveti Ivan’ iz Graba”, kaže Barbarić. •