Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

03020930 1lSudjelujući u berbi grožđa sorte Plavac mali na Pelješcu ove godine a koja još nije završena stekao sam neka iskustva o vinogradarenju na ovom poznatom vinogradarsko-vinarskom djelu poluotoka Pelješca. Poznata hrvatska sorta Plavac mali daje dva čuvena vina: Dingač- priznat kao čuveno vino još 1961.godine, i Postup- priznat 1967.godine od iste sorte i oba vina dobivena su od sorte Plavac mali uzgojene na ovom poluotoku. Osim Pelješca, ova sorta se uzgaja na Visu, Hvaru i  drugdje, a njeni roditelji su Kaštelanski crljenak (u Americi poznat kao Zinfandel gdje se u Kaliforniji uzgaja više od 100 godina), a drugi roditelj je sorta Dobrotić sa Šolte. Osim toga, postoje i klonovi ili mutanti od ove sorte istraženi još prije 60 godina (Jelaska i dr.). Razlog pisanja o ovoj sorti je značajna razlika u uzgoju ove sorte u odnosu na žilavku ili blatinu u Hercegovini gdje je uzgoj zahtjevniji. Radi se o agrotehničkim i ampelotehničkim mjerama koje se provode u tijeku jedne proizvodne godine. Razlike su sljedeće:

1-U Hercegovini su gotovo svi vinogradi postavljeni na armaturu (žica i koci) što je značajna investicija za razliku od uzgoja Plavca malog na Pelješcu. Uzgoj bez armature pojeftinjuje proizvodnju.

2-Manji broj  prskanja od bolesti i štetočina zbog različite mikroklime jer na ovom poluotoku padne manje oborina u tijeku godine i s time je manja opasnost od bolesti.

3-Sorta Plavac mali je otpornija na gljivične bolesti (peronospora i pepelnica)

4-Upravljanjem vinograda je različito zbog različitih navika vinogradara iz Dalmacije u odnosu na Hercegovinu.

5-dr.

Ove godine Plavac mali je zbog dobre oplodnje dobro rodio uz nešto slabiju kvalitetu. Svo grožđe uglavnom se predaje zadrugarskim vinarijama što je dobro, pa tako nema problema sa prodajom grožđa. Posebno važan je i način održavanja tla u vinogradu. U  hercegovačkim vinogradima održavanje tla je obuhvaćeno sa frezanjem ili u manjem djelu košenjem ili trimerisanjem pokrova, dok na Pelješcu nema frezanja niti obrade tla već se održavanje vlage tijekom ljetnih mjeseci čuva tako što se mladice vinove loze-plavca malog slobodno razvijaju bez ikakvog uvijanja. Mladice čuvaju vlagu u tlu, a prije toga u rano proljeće pokrov se prska sa herbicidom –Čikara- glifosat kao sredstvo protiv korova. Berba je zahtjevnija i otežana, a prije berbe na 10 dana obavi se vršikanje mladica svako drugim ili četvrtim redom radi prolaska obavljanja berbe. Znači, i kod rezidbe se rozga ili lozina  ostavlja na tlu kao i svi drugi biljni ostaci kao mulch koji dodatno čuva potrebnu vlagu u ljetnim mjesecima. Da li može ovaj sustav u Hercegovini funkcionirati? Mislim da bi moglo funkcionirati na pojedinim terenima ako je tlo propusno, ali na glinovitim tlima je teže moguće.

Postoje stari hercegovački vinogradi koji u nekoj verziji opstoje samo ako su vinogradi stari više od 30 godina. Međutim, sorti Plavac mali po izjavama vinogradara sa Pelješca ovakav sustav uzgoja najbolje odgovara. Postoje vinogradi u Hercegovini sa sortom Plavac mali, ali mislim da se uzgajaju kao i druge sorte (na armaturu) pa ne možemo tvrditi da li bi se mogle uzgajati kao i na Pelješcu.

Možda se netko i odvaži pa da pokuša uzgajati Plavac mali kao na ovom poluotoku. Napominjem da je sklop sadnje 1x1m, što po ha daje 10 000 čokota, odnosno, uz prinos od 2-3kg ili 20-30t po ha. Cijena otkupa iznosi oko 5 kuna pa sami možete izračunati isplativost uzgoja. Osim toga, veliki problem predstavljaju divlje svinje koji uništavaju rod vinove loze, pa sam primijetio upotrebu topova na plin ili zaštita vinograda željeznim matama kako bi se spriječilo njihovo uništavanje vinove loze

Dodaj komentar

Radišići Portal nije odgovoran za sadržaj komentara i zadržava pravo brisanja onih koje smatra neprimjerenima!


Sigurnosni kod
Osvježi

Idi na vrh
JSN Boot template designed by JoomlaShine.com